Tjedni komentar tržišta 27.04.2026.

Hrvatska: Gospodarstvo pokazuje otpornost uz rast plaća i reviziju BDP-a naviše, dok domaće tržište kapitala bilježi umjeren rast uz očekivano jačanje aktivnosti zbog nadolazećih rezultata kompanija.

SAD: Tržišta dosežu nove maksimume uz snažan rast zarada i AI momentum, dok makroekonomski podaci potvrđuju otpornost gospodarstva.

Europa: Tržišta su prethodni tjedan bila pritiskom geopolitičkih rizika i rasta cijena energije, uz vidljivo pogoršanje ekonomskog sentimenta u ključnim gospodarstvima.

Kina i Japan: Kina pokazuje stabilan rast bez potrebe za dodatnim poticajima, dok Japan bilježi rast inflacije i slabljenje valute uz oprezan pristup monetarnoj politici.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u pravnim osobama za veljaču iznosila je 1.527 eura, što predstavlja rast od 1,1% nominalno (0,8% realno) u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, plaće su porasle za 7,8% nominalno, odnosno 3,9% realno. DZS je ujedno revidirao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za 2025. godinu naviše, s 3,2% na 3,4%. U posljednjem tromjesečju 2025. zabilježen je rast BDP-a od 3,9%, što je također više u odnosu na inicijalnu procjenu od 3,6%. Podaci Fine pokazuju da je krajem ožujka 2026. u Hrvatskoj bilo 197,3 tisuće građana s blokiranim računima, s ukupnim dugom od 3,1 milijarde eura, dok je među poslovnim subjektima evidentirano 13,9 tisuća blokiranih s ukupnim dugom od 420,2 milijuna eura. Industrijska aktivnost u veljači zabilježila je snažan mjesečni rast od 8,7%, dok je na godišnjoj razini povećanje iznosilo 1,2%. Na hrvatskom tržištu kapitala, glavni dionički indeksi blago su porasli tijekom tjedna, dok je od početka godine CROBEX u plusu oko 4,3%. U narednom razdoblju očekuje se pojačana tržišna aktivnost zbog objava kvartalnih rezultata kompanija. Valamar je odobrio dividendu od 0,27 eura po dionici (+12,5% YoY; 3,9% prinos) te program otkupa vlastitih dionica do 2026. u iznosu do 12 mil. eura, primarno za nagrađivanje zaposlenika i uprave.

SAD

Većina glavnih američkih burzovnih indeksa završila je tjedan u plusu, pri čemu su neki dosegnuli nove povijesne maksimume. Rast tržišta podržali su solidni makroekonomski podaci, snažan momentum dionica povezanih s umjetnom inteligencijom te bolji od očekivanih rezultati kompanija, što je nadoknadilo i dalje prisutnu neizvjesnost oko odnosa SAD-a i Irana. Najbolju izvedbu zabilježio je Nasdaq, zatim S&P 500 i Russell 2000, dok je Dow Jones blago pao. Početak tjedna bio je oprezan nakon prethodnog snažnog rasta, s obzirom na smanjena očekivanja o brzom smirivanju geopolitičkih tenzija. Ipak, tržišta su se oporavila sredinom tjedna nakon produženja primirja, iako je neizvjesnost ostala povišena do kraja razdoblja. Sezona objava rezultata bila je u fokusu, pri čemu je oko 20% kompanija iz S&P 500 objavilo kvartalne rezultate. Većina ih je nadmašila očekivanja, a ukupni rast dobiti na godišnjoj razini kreće se oko 15%, što upućuje na nastavak snažnog ciklusa zarada. Investitori i dalje najviše prate potražnju vezanu uz AI, otpornost potrošnje te sposobnost kompanija da upravljaju rastućim troškovima. Makroekonomski podaci ukazuju na solidnu aktivnost gospodarstva. Maloprodaja u SAD-u u ožujku je porasla za 1,7% na mjesečnoj razini, što predstavlja najsnažniji rast od početka 2023. godine, primarno potaknut snažnim povećanjem prodaje na benzinskim postajama (+15,5%). Isključujući taj segment, rast je i dalje bio solidan (+0,6%), dok je tzv. kontrolna skupina, relevantna za izračun BDP-a, porasla za 0,7%. Dodatno, podaci za siječanj i veljaču revidirani su naviše, što sugerira da je američko gospodarstvo u prvom tromjesečju bilo snažnije nego što se ranije procjenjivalo. S druge strane, povjerenje potrošača blago je oslabilo, uz istovremeni rast inflacijskih očekivanja, što ukazuje na određene rizike u budućem razdoblju. Podaci o poslovnoj aktivnosti (PMI) sugeriraju blagi oporavak gospodarstva, posebno u industrijskom sektoru, dok je uslužni sektor i dalje nešto slabiji. Istovremeno, inflatorni pritisci su ojačali, uz rast ulaznih troškova i prodajnih cijena, dijelom zbog poremećaja u opskrbnim lancima.

Europa

Europska tržišta zabilježila su pad tijekom tjedna, pri čemu je STOXX Europe 600 indeks oslabio za oko 2,5%. U takvom okruženju bolje su se držali defanzivni sektori poput komunalnih usluga i telekoma, dok su geopolitički rizici, povezani s napetostima na Bliskom istoku i ograničenjima u Hormuškom tjesnacu, bili u fokusu investitora. Među glavnim tržištima, njemački DAX, talijanski FTSE MIB i francuski CAC 40 zabilježili su padove u rasponu od oko 2% do 3%, dok je britanski FTSE 100 također bio u minusu.

Makroekonomski podaci upućuju na slabljenje sentimenta u Europi. Njemački Ifo indeks poslovne klime pao je na najnižu razinu od 2020., uz pogoršanje i trenutne situacije i očekivanja, posebno u industriji, trgovini i građevinarstvu. U Francuskoj je povjerenje potrošača osjetno palo, dok su u Španjolskoj proizvođačke cijene ubrzale rast zbog viših cijena energije.

U Ujedinjenom Kraljevstvu nezaposlenost je neočekivano blago pala, no dijelom zbog smanjenog sudjelovanja radne snage. Maloprodaja je zabilježila solidan rast, potaknut većom potrošnjom goriva i robe široke potrošnje, dok je povjerenje potrošača značajno oslabilo, dosegnuvši najniže razine u posljednjih godinu dana.

Kina i Japan

Kineska tržišta bila su relativno stabilna, uz blage dobitke na burzama (CSI 300 +0,9%, Shanghai +0,7%), dok je Hong Kong zaostajao (Hang Seng -0,7%). PBOC je zadržao ključne kamatne stope nepromijenjenima (1Y 3,0%, 5Y 3,5%), signalizirajući manju potrebu za dodatnim poticajima nakon solidnog rasta BDP-a (oko 5% YoY). U fokusu su bili i geopolitički komentari Kine vezani uz smirivanje tenzija na Bliskom istoku, dok je na tehnološkoj strani pažnju privuklo lansiranje novog AI modela kompanije DeepSeek, što potvrđuje nastavak razvoja domaćeg AI sektora.

Japanska tržišta zabilježila su mješovitu izvedbu (Nikkei +2,1%, TOPIX -1,2%), pri čemu je rast Nikkei-ja potaknut snažnim tehnološkim i AI sektorom. Inflacija je ubrzala na 1,8% YoY, primarno zbog viših cijena energije, što upućuje na prelijevanje geopolitičkih tenzija na gospodarstvo. Unatoč tome, očekuje se da će Bank of Japan zadržati oprezan pristup i zasad odgoditi daljnje podizanje kamatnih stopa, uz istovremeno više inflacijske, ali niže projekcije rasta. Jen je dodatno oslabio prema razini od 160 prema dolaru, što povećava vjerojatnost potencijalne intervencije vlasti na deviznom tržištu.