Tjedni komentar tržišta 08.06.2026.

• Hrvatska: Domaći makroekonomski pokazatelji ostali su pozitivni, uz rast industrijskog prometa i snažnu građevinsku aktivnost.
• SAD: Američka tržišta tjedan su završila u minusu, predvođena padom tehnološkog sektora, nakon što je početni optimizam oko umjetne inteligencije oslabio.
• Europa: Europska tržišta tjedan su završila blago negativno, uz oprez investitora zbog geopolitičkih neizvjesnosti, najava novih američkih carina i slabijih makroekonomskih pokazatelja.
• Kina i Japan: Kineska tržišta oslabila su zbog znakova neujednačenog gospodarskog oporavka, pri čemu su PMI podaci pokazali usporavanje industrijske aktivnosti, dok je AI sektor ostao pozitivan segment tržišta. Japansko tržište završilo je tjedan mješovito, uz oprez ulagača zbog povišenih cijena energije, slabljenja jena i rastućih očekivanja mogućeg povećanja kamatnih stopa Bank of Japan.

Hrvatska

Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je ukupni promet industrije u ožujku porastao za 0,7 % u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini bio viši za 8,1 %. Kalendarski prilagođen promet industrije na domaćem tržištu porastao je za 10,9 % u odnosu na ožujak prošle godine, dok je na stranim tržištima zabilježen rast od 3,6 %. Vlada RH usvojila je novu odluku o cijenama goriva. Cijena litre osnovnog benzina iznosit će 1,61 euro, što predstavlja smanjenje od tri centa, dok će osnovni dizel također stajati 1,61 euro po litri, nakon smanjenja od pet centi. Bez Vladinih mjera ograničenja cijena, litra osnovnog benzina iznosila bi 1,78 eura, a litra dizela 1,82 eura. Premijer Andrej Plenković istaknuo je na početku sjednice Vlade da je Hrvatska među zemljama europodručja u kojima je inflacija u svibnju smanjena, za razliku od 13 članica u kojima je zabilježen njezin rast. Pozvao se na podatke DZS-a, prema kojima je godišnja stopa inflacije u svibnju iznosila 5,2 %, dok je u odnosu na travanj smanjena za 0,2 %. Time je zaustavljen višemjesečni trend ubrzavanja godišnjeg rasta cijena. Prema podacima DZS-a, vrijednost građevinskih radova koje su vlastitim radnicima izveli poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih u prvom je tromjesečju porasla za 11,9 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je vrijednost novih narudžbi bila veća za 13,4 %. Ukupna vrijednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu iznosila je 1,78 milijardi eura, dok su nove narudžbe dosegnule vrijednost veću od 1,64 milijarde eura.

SAD

Glavni američki dionički indeksi završili su tjedan s padom, pri čemu je najizraženiji pad zabilježio tehnološki orijentirani Nasdaq Composite, koji je oslabio 4,68%. Najotpornijim se pokazao Dow Jones Industrial Average, koji je tjedan završio s blažim padom od 0,32%. Početni optimizam povezan s umjetnom inteligencijom tijekom tjedna postupno je splasnuo. Ulagači su u fokusu imali volatilnost cijena nafte potaknutu geopolitičkim naslovima s Bliskog istoka, visoka očekivanja zarada kompanija povezanih s AI temom, sve veći broj najavljenih izdanja dionica u AI segmentu te snažnije od očekivanja izvješće o zaposlenosti u svibnju, koje je u petak pridonijelo rastu prinosa na američke državne obveznice. Pozitivno iznenađenje na tržištu rada dodatno je poduprlo ocjenu da američko gospodarstvo ostaje otporno, no istodobno je pojačalo zabrinutost da bi postojani inflatorni pritisci mogli zadržati američku središnju banku na restriktivnom putu dulje nego što se ranije očekivalo. Od makroekonomskih objava, najviše pozornosti privuklo je izvješće o broju zaposlenih izvan poljoprivrednog sektora, objavljeno u petak, koje je zaključilo tjedan obilježen mješovitim signalima s tržišta rada. Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada, gospodarstvo je u svibnju otvorilo 172.000 novih radnih mjesta, znatno iznad tržišnih očekivanja od oko 80.000. Istodobno je podatak za travanj revidiran naviše, sa 115.000 na 179.000 novih radnih mjesta. Rast zaposlenosti u svibnju predvodili su sektori ugostiteljstva, lokalne uprave te zdravstva. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena na 4,3%. Ostali makroekonomski podaci objavljeni tijekom tjedna uglavnom su ukazivali na nastavak otpornosti američkog gospodarstva, ali i na prisutne inflatorne pritiske. Indeks menadžera nabave u prerađivačkom sektoru porastao je u svibnju za 1,3 boda, na 54,0. Time je nadmašio tržišna očekivanja i dosegnuo najvišu razinu u četiri godine. Nove narudžbe rasle su peti mjesec zaredom, dok je cjenovna komponenta blago oslabila, ali je i dalje upućivala na rast cijena dvadeseti mjesec uzastopno. ISM-ov indeks uslužnog sektora također je nadmašio očekivanja, porastavši s 53,6 na 54,5, uz jačanje novih narudžbi i rast cjenovne komponente na najvišu razinu od kolovoza 2022. Američke državne obveznice zabilježile su tjedne gubitke, pri čemu su prinosi porasli duž većeg dijela krivulje dospijeća. Snažni ekonomski podaci, volatilnost cijena nafte i pojedini restriktivniji komentari dužnosnika Feda potaknuli su zabrinutost da bi inflatorni pritisci mogli zadržati monetarnu politiku restriktivnom. Nakon što je prethodni tjedan zaključio na 4,44%, prinos na referentnu 10-godišnju američku državnu obveznicu porastao je do petka poslijepodne na oko 4,55%.

Europa

STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,53%. Europska tržišta kretala su se bez jasnog smjera, dok su investitori procjenjivali izglede za uspješan nastavak pregovora između SAD-a i Irana, mogućnost postizanja prekida vatre između Izraela i Libanona te najavu Trumpove administracije da planira uvesti nove carine u rasponu od 10% do 12,5% za velik broj zemalja. Među glavnim europskim indeksima, njemački DAX oslabio je 1,38%, francuski CAC 40 porastao je 0,43%, dok je talijanski FTSE MIB pao 0,29%. Britanski FTSE 100 zaključio je tjedan s padom od 0,40%. Konačni podaci Eurostata pokazali su da je gospodarstvo europodručja u prvom tromjesečju zabilježilo pad BDP-a od 0,2%, dok je preliminarna procjena prethodno upućivala na blagi rast od 0,1%. Obujam maloprodaje u europodručju u travnju je pao za 0,4% u odnosu na prethodni mjesec, ponajprije zbog slabije prodaje neprehrambenih proizvoda. Tržišni konsenzus očekivao je pad od 0,3%. Maloprodaja je u Njemačkoj pala za 0,2%, a u Španjolskoj za 1,5%, dok je u Francuskoj obujam maloprodaje porastao za 0,3%. Industrijska proizvodnja u Francuskoj u travnju je blago porasla, za 0,1% na mjesečnoj razini, što je bilo bolje od očekivanog pada od 0,2%. Najsnažniji rast zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te transportne opreme. Dodatni podaci pokazali su da se francuski trgovinski deficit u travnju smanjio, potaknut rastom izvoza transportne opreme te mehaničke, električne, elektroničke i računalne opreme. U Ujedinjenom Kraljevstvu najnoviji podaci Udruženja proizvođača i trgovaca motornih vozila pokazali su da je prodaja novih automobila u svibnju 2026. porasla za 7,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dosegnuvši najvišu svibanjsku razinu od 2019. godine. Registracije benzinskih i dizelskih automobila pritom su pale za 7,1%, odnosno 2,2%, dok je prodaja plug-in hibridnih vozila snažno porasla za 23,9%, a registracije potpuno električnih vozila za 34,2%.

Kina i Japan

Kineska dionička tržišta također su završila tjedan u minusu, pod pritiskom znakova neujednačenog gospodarskog oporavka. CSI 300 pao je 1,54%, Shanghai Composite 1,00%, a hongkonški Hang Seng 0,88%, iako su tehnološke dionice djelomično ublažile gubitke. Svibanjski PMI podaci ukazali su na mješovitu sliku kineskog gospodarstva. Službeni PMI za prerađivački sektor pao je s 50,3 na 50,0, što upućuje na gubitak zamaha i zadržavanje na granici između ekspanzije i kontrakcije. Pozornost ulagača ostala je usmjerena i na kineski sektor umjetne inteligencije. Tencent testira integriranog AI agenta za WeChat, dok medijski izvještaji navode da DeepSeek razmatra moguću rundu financiranja koja bi kompaniju mogla vrednovati na oko 52 milijarde američkih dolara. Iako ti planovi nisu službeno potvrđeni, vijesti su dodatno istaknule rastući fokus kineskih kompanija na komercijalizaciju AI rješenja.

Japansko dioničko tržište tjedan je završilo mješovito. Indeks Nikkei 225 porastao je 0,39%, dok je širi TOPIX oslabio 0,20%. Sentiment ulagača ostao je oprezan zbog krhkog primirja između SAD-a i Irana, povišenih cijena energije te fokusa na inflatorne rizike i izglede za kretanje kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu zadržao se na 2,66%. Komentari guvernera Bank of Japan Kazua Uede povećali su očekivanja mogućeg podizanja kamatnih stopa u lipnju. Ueda je istaknuo da bi središnja banka, unatoč rizicima za gospodarsku aktivnost, trebala posebnu pozornost posvetiti mogućnosti snažnijeg rasta inflacije.