Tjedni komentar tržišta 13.07.2026

• Hrvatska: Domaće tržište kapitala završilo je tjedan bez većih promjena, dok su makroekonomski podaci pokazali snažan rast vanjskotrgovinske razmjene i nastavak pada proizvođačkih cijena.
• SAD: Američki dionički indeksi završili su tjedan mješovito, pri čemu je oporavak tehnoloških dionica podržao Nasdaq i S&P 500, dok su rast cijena nafte i zapisnik sa sjednice Feda potaknuli rast prinosa na državne obveznice.
• Europa: Europski dionički indeksi završili su tjedan u padu zbog eskalacije sukoba između SAD-a i Irana te pojačanih očekivanja da bi ECB mogao dodatno zaoštriti monetarnu politiku.
• Kina i Japan: Kineska tržišta završila su tjedan mješovito, uz rast dionica u Hong Kongu i pad ostalih ključnih indeksa, dok su japanske dionice oslabjele pod utjecajem geopolitičkih napetosti, viših cijena nafte i prodaja u tehnološkom sektoru.

Hrvatska

Na domaćem tržištu kapitala zabilježena su blago mješovita kretanja. CROBEX je na tjednoj razini pao 0,08%, dok je CROBEX10 porastao 0,29%. Republika Hrvatska uspješno je izdala novu obveznicu na domaćem tržištu kapitala u iznosu od 1,25 milijardi eura, s dospijećem 2031. godine. Obveznica nosi godišnju kuponsku kamatnu stopu od 3,00%, a izdanje je realizirano uz prinos do dospijeća od 3,08%.

Prema podacima DZS, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine dosegnuo je 11,4 milijarde eura, što je 11,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je istodobno porastao 5,4%, na 19,9 milijardi eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 8,5 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom poboljšala se na 57,5%. Izvoz u države članice Europske unije porastao je 14,9%, na 7,9 milijardi eura.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju su pale 0,3% u odnosu na svibanj, dok su na godišnjoj razini porasle 5,7%. Kada se isključi energija, proizvođačke cijene smanjile su se 0,3% na mjesečnoj razini, ali su u odnosu na lipanj prethodne godine bile više 1,1%.

SAD

Glavni američki dionički indeksi završili su tjedan mješovito. Oporavak dionica proizvođača poluvodiča i društava povezanih s umjetnom inteligencijom krajem tjedna pomogao je indeksima Nasdaq Composite i S&P 500 nadoknaditi raniju volatilnost uzrokovanu rastom cijena nafte i obnovljenim sukobima između SAD-a i Irana. Nasdaq Composite porastao je 1,74%, a S&P 500 za 1,23%, dok je Dow Jones Industrial Average pao 0,50%, a Russell 2000 za 0,61%. Dionice rasta ostvarile su znatno bolji rezultat od vrijednosnih dionica. Unutar indeksa S&P 500 predvodio je sektor informacijske tehnologije, a snažan rast zabilježili su i energetika te komunikacijske usluge. Najslabiji su bili sektori materijala i zdravstva.

Zapisnik s lipanjske sjednice Feda pokazao je razlike među članovima u pogledu daljnjeg smjera monetarne politike. Nekoliko članova smatralo je da postoje argumenti za podizanje kamatnih stopa već na toj sjednici, iako su na kraju podržali njihovo zadržavanje na postojećoj razini. Stavovi o kretanju stopa do kraja godine također su bili podijeljeni zbog visoke neizvjesnosti povezane s mogućim gospodarskim scenarijima. Većina članova podržala je uklanjanje formulacije iz priopćenja koja je ranije upućivala na sklonost ublažavanju monetarne politike.

Američke državne obveznice zabilježile su negativne prinose uslijed viših cijena nafte i restriktivnijeg tona zapisnika Feda. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu porastao je na oko 4,56%, s 4,49% na kraju prethodnog tjedna. Korporativne obveznice investicijskog rejtinga također su oslabjele i ostvarile slabiji rezultat od državnih obveznica, dok su nova izdanja uglavnom bila prekomjerno upisana. Raspoloženje na tržištu visokoprinosnih obveznica pogoršalo se sredinom tjedna zbog geopolitičkih napetosti, rasta cijena nafte i obnovljene zabrinutosti oko inflacije, ali se do kraja tjedna djelomično stabiliziralo.

Europa

Europski STOXX Europe 600 indeks završio je tjedan s padom od 1,79%. Geopolitičke napetosti ostale su u središtu pozornosti nakon prekida primirja i razmjene napada između SAD-a i Irana, iako su dvije zemlje nastavile pregovore. Rast neizvjesnosti potaknuo je zabrinutost zbog mogućih inflacijskih posljedica sukoba, zbog čega su tržišta povećala očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike ECB-a. Među vodećim europskim indeksima, njemački DAX pao je 2,76%, francuski CAC 40 oslabio je 1,99%, britanski FTSE 100 izgubio je 1,70%, dok je talijanski FTSE MIB zabilježio blaži pad od 0,39%.

Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj usporila je u lipnju na 2,3%, s 2,6% u svibnju, u skladu s preliminarnom procjenom. Istodobno je njemački izvoz u svibnju neočekivano porastao 0,9% u odnosu na prethodni mjesec, nakon rasta od 0,8% u travnju i nasuprot očekivanom padu od 0,3%. Rast izvoza ponajviše su potaknule veće isporuke u SAD, koji je najveće njemačko izvozno tržište, dok je uvoz zabilježio pad. Potrošnja kućanstava u Nizozemskoj porasla je u svibnju 1,8% godišnje, nakon rasta od 1,0% u travnju, što je njezina najviša stopa rasta u više od godinu dana. Rast je zabilježen u većini kategorija, a posebno kod trajnih dobara poput automobila, odjeće i proizvoda za kućanstvo.

Švedsko gospodarstvo poraslo je u svibnju 0,9% na mjesečnoj razini, nakon rasta od 0,6% u travnju, čime je zabilježilo treći uzastopni mjesec ekspanzije. Najveći doprinos dale su informacijske i komunikacijske djelatnosti, dok je proizvodnja energetskih proizvoda i trajnih potrošačkih dobara oslabila. Švedska inflacija u lipnju se blago spustila na 0,7%, s 0,8% u svibnju, ponajviše zbog nižih cijena hrane i prijevoza. U Ujedinjenom Kraljevstvu tržište nekretnina ostalo je slabo. Pokazatelj interesa novih kupaca u lipnju iznosio je -29%, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na -34% iz prethodna dva mjeseca, dok je pokazatelj ugovorene prodaje ostao na niskih -32%.

Kina i Japan

Kineska tržišta kapitala završila su tjedan mješovito. CSI 300 indeks pao je 1,27%, Shanghai Composite 1,17%, dok je Hang Seng porastao 3,53%. Hong Kong je ostvario bolji rezultat zahvaljujući velikim kompanijama te dionicama iz sektora zdravstva i sirovina. Lipanjska inflacija potrošačkih cijena usporila je na 1,0% godišnje, s 1,2% u svibnju, što je ukazalo na i dalje slabu domaću potražnju. Istodobno su proizvođačke cijene porasle 4,1%, najviše od srpnja 2022. godine, potaknute rastom cijena obojenih metala, nafte i ugljena. Narodna banka Kine zadržala je poticajan, ali ciljani smjer monetarne politike te najavila održavanje primjerene likvidnosti i snažniju podršku domaćoj potražnji, tehnološkim inovacijama te malim i srednjim poduzećima, bez najave širokog programa poticaja.

Japansko dioničko tržište završilo je tjedan u padu. Nikkei 225 oslabio je 1,70%, a širi TOPIX 0,70%, uslijed obnovljenih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, viših cijena nafte i prodaja tehnoloških dionica. Izgledi za nastavak mirovnih pregovora između SAD-a i Irana ublažili su pad krajem tjedna. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu završio je tjedan oko 2,78%, nakon što je privremeno dosegnuo najvišu razinu od 1996. godine. Jen je tijekom većeg dijela tjedna slabio, ali je potom ojačao prema razini od 161 jena za dolar. Lipanjske proizvođačke cijene porasle su 7,1% godišnje, iznad očekivanja, prvenstveno zbog viših cijena goriva i obojenih metala. Nominalne plaće u svibnju porasle su 3,2%, a realne 1,4%, dok je potrošnja kućanstava pala 0,4% godišnje, manje od očekivanog pada od 2,5%, što je ukazalo na veću otpornost potrošačke potražnje.