Slovenski fondovi upravljaju sa 7,8 milijardi eura neto imovine
LJUBLJANA - Krajem travnja, uzajamni fondovi slovenskih društava za upravljanje imali su 7,8 milijardi eura neto imovine. Prema podacima Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima, ta vrijednost stalno raste, u travnju prošle godine iznosila je 5,9 milijardi eura.
Najveći dio imovine je u dioničkim fondovima, 5,5 milijardi eura. Slijede mješoviti (1,5 milijardi eura), obveznički (520 milijuna eura) i fondovi tržišta novca (300 milijuna eura), sažela je direktorica udruge Mira K. Veljić na sastanku s novinarima.
Osim toga, društva za upravljanje upravljala su s oko 3,2 milijarde eura kroz upravljanje imovinom, a dva upravljaju i alternativnim investicijskim fondovima. Prošle godine udruga je dobila i novog člana, tvrtku ACP, koja se bavi isključivo alternativnim fondovima, objasnila je Veljić.
Kako je naglasila, alternativni investicijski fondovi nisu toliko jaki po imovini pod upravljanjem, ali ovo je relativno nova djelatnost i očekuju da će se u budućnosti ojačati.
U prosincu prošle godine nešto manje od 356.000 ulagača uložilo je u uzajamne fondove, od čega je 99,6 posto bilo fizičkih osoba. Prosječna vrijednost uplate po ulagaču iznosila je 1.544 eura.
Prema riječima predsjednika udruge Benjamina Jošara, inače prvog čovjeka Triglav fondova, u Sloveniji i dalje postoje dva dominantna prodajna kanala, banke i osiguravajuća društva.
Po Veljić, Slovenija je više na repu u usporedbi s Europom. "Ne bih rekla da smo najgori ako uspoređujemo po razvoju, ali unatoč svemu, još uvijek imamo puno prostora za rast", ocijenila je.
Udruga je također predstavila rezultate ankete o stavovima prema upravljanju osobnim financijama i korištenju digitalnih alata u tom pogledu. U anketi, koja je provedena između 19. i 28. travnja, sudjelovala je 781 osoba u dobi od 18 do 65 godina.
Prema podacima udruge, trenutno manje od polovice stanovništva ulaže ili povećava svoju ušteđevinu ili viškove, dok većina stanovništva štedi.
38 posto ispitanika ulaže svoju ušteđevinu na štedni račun, 16 posto u uzajamne fondove, 11 posto u vrijednosne papire, a sedam posto u ETF-ove (Exchange Traded Funds). U međuvremenu, 27 posto štedi u gotovini.
Za Jošara je visok udio ljudi koji štede u gotovini donekle zabrinjavajući, posebno s obzirom na trenutne izglede za rast inflacije. „Moramo biti malo oprezni s kupovnom moći novca. Iznova se pokazuje da su u uvjetima umjerene inflacije diverzificirana ulaganja u dionice možda prikladniji način očuvanja vrijednosti novca u takvom razdoblju“, naglasio je.
Krug članova obitelji, prijatelja i kolega na prvom je mjestu među izvorima informacija, a slijede vlastita osobna iskustva i stručni članci na internetu. 19 posto ispitanika nije zainteresirano za ove informacije ili im nema pristup.
Velika većina (85 posto) ispitanika koristi digitalne alate za svoje financije, većina njih samo jedan, najčešće aplikaciju svoje banke.