Središnje banke ostaju glavni generator rasta cijene zlata
ZAGREB - Cijene zlata pale su drugi tjedan zaredom nakon izvanrednog rasta koji je trajao do sredine listopada.
Vrijedi li ulaziti na tržište plemenitih metala i nadati se daljnjem rastu nakon ove korekcije nezahvalno je pitanje. Posljednja dva snažna bikovska trenda završila su u siječnju 1980., kada su prevladali strahovi od stagflacije, te u rujnu 2011., kada je američka rejting agencija S&P oduzela najbolju ocjenu triple-A.
Trenutno je posebno potrebno pratiti aktivnost središnjih banaka. Svjetsko vijeće za zlato izvijestilo je da su središnje banke u trećem tromjesečju kupile ukupno 220 tona zlata, što je 28 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Švicarska središnja banka ove godine nije povećala svoje rezerve, ali je objavila da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit od 12,6 milijardi franaka, zahvaljujući višim cijenama zlata i dionica (u svom portfelju ima mnogo tehnoloških dionica, poput Nvidije, Microsofta i Applea).
Zbog niže vrijednosti dolara, to je znatno manje nego prošle godine, kada je u istom razdoblju iznosilo 62,5 milijardi franaka