Povijesni rezultati Zagrebačke burze
ZAGREB - Neto dobit Grupe Zagrebačke burze za prva četiri tromjesečja 2025. godine iznosi 556 tisuća eura, što je za 359 tisuća eura više nego u istom razdoblju 2024. godine kad je Grupa iskazala neto dobit u iznosu od 197 tisuća eura.
Ukupna sveobuhvatna dobit Grupe u prva četiri tromjesečja 2025. godine iznosi 558 tisuća eura (rast za 360 tisuća eura ili 182% u odnosu na ukupnu sveobuhvatnu dobit u iznosu od 197 tisuća eura koja je ostvarena na kraju prva četiri tromjesečja 2024. godine).
Na razini četvrtog tromjesečja 2025. godine, neto dobit Grupe iznosi 95 tisuća eura, što je za 56 tisuća eura više nego u istom razdoblju 2024. godine kad je iznosila 39 tisuća eura
Zagrebačka burza je prošle godine ostvarila ukupno 5.047 tisuća eura poslovnih prihoda što je za 1.060 tisuća eura ili +27% više nego u istom razdoblju 2024. godine kad su iznosili 3.987 tisuća eura.
U odnosu na prva četiri tromjesečja 2024. godine prihodi od prodaje povećali su se s 2.562 na 3.541 tisuću eura, odnosno za +979 tisuća eura ili +38%. Povećanje prihoda od prodaje prvenstveno je rezultat većih prihoda od provizija i članarina, koji su, nastavno na značajno snažniji promet vrijednosnim papirima u usporedbi s istim periodom 2024. godine, do kraja prva četiri tromjesečja 2025. godine dosegli iznos od 2.161 tisuću eura; +818 tisuća eura ili +61% više u odnosu na prva četiri tromjesečja 2024. godine kad su iznosili 1.343 tisuće eura. U prva četiri tromjesečja 2025. godine. Prihodi od održavanja uvrštenja iznose 1.162 tisuće eura što je povećanje za +91 tisuću eura ili +8% (1-4Q 2024. g.: 1.071 tisuća eura). Zbog većeg broja novih uvrštenja nego u istom razdoblju 2024. godine, u prva četiri tromjesečja 2025. godine prihodi od naknada za uvrštenje veći su za +70,5 tisuća eura ili +48% i iznose 218 tisuća eura (1-4Q 2024. g.: 148 tisuća eura).
Uzlet prometa u Zagrebu
Od početka 2025. godine ostvaren je ukupni promet u iznosu od 866 milijuna eura što je impresivan rast od +88% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine kad je iznosio 459 milijuna eura. Na kraju četiri tromjesečja 2025. godine, promet unutar knjige ponuda rastao je za +70%, te su zabilježeni značajno snažniji prometi gotovo svim vrijednosnim papirima u odnosu na isto razdoblje lani: dionice (+76%), instrumenti tržišta novca (+162%) i ETF-ovi (+85%), dok je samo promet obveznicama bio manji (-18%). Do kraja prosinca 2025. godine promet unutar knjige ponuda iznosi 602 milijuna eura, +70% više nego u istom razdoblju 2024. godine kad je iznosio 354 milijuna eura. Od tog iznosa, 518 milijuna eura odnosi se na promet dionicama (1-4Q 2024. g.: 295 milijuna eura), 23 milijuna eura na promet obveznicama (1-4Q 2024. g.: 29 milijuna eura), dok su ETF-ovi ostvarili promet od impresivnih 48 milijuna eura (1-4Q 2024. g.: 26 milijuna eura).
Promet instrumentima tržišta novca na kraju prva četiri tromjesečja 2025. godine iznosi 13 milijuna eura (1-4Q2024. g.: 5 milijuna eura). Blok promet dionica također bilježi značajan porast i iznosi 247 milijuna eura (1-4Q 2024. g.: 91,5 milijuna eura), dok blok promet obveznicama iznosi 16 milijuna eura, a u istom razdoblju prošle godine dosegao je 13 milijuna eura (+21%). Vrijednost tržišta mjerena tržišnom kapitalizacijom na dan 31. prosinca 2025. godine ukupno je viša za oko +5 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Tržišna kapitalizacija dionica viša je za +3 milijarde eura ili +11%, pri čemu je tržišna kapitalizacija Vodećeg tržišta viša za +5%, Službenog tržišta viša za +28%, a Redovitog tržišta za +4%. Tržišna kapitalizacija obveznica viša je za +4% dok je vrijednost ETF-ova porasla za značajnih +69%. Tržišna kapitalizacija instrumenata tržišta novca na zadnji dan izvještajnog razdoblja iznosila je 3,6 milijardi eura, što je povećanje za +958 milijuna eura ili +36% u odnosu na isto razdoblje lani.
Sjajno i u Ljubljani
Na Ljubljanskoj burzi je u prva četiri tromjesečja 2025. godine ostvaren ukupni promet u iznosu od 835 milijuna eura, što je povećanje za impresivnih +65% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Promet unutar knjige ponuda u od početka 2025. godine bilježi povećanje od +55,5%, ponajprije radi značajno snažnijeg prometa dionicama u odnosu na isti period 2024. godine. Promet unutar knjige ponuda na kraju prva četiri tromjesečja 2025. godine tako značajno nadmašuje ukupan promet na Ljubljanskoj burzi ostvaren u istom razdoblju 2024. godine.
Promatrajući samo četvrto tromjesečje 2025. godine, ostvaren je ukupni promet u iznosu od 197 milijuna eura, što je povećanje za +50% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (4Q 2024. g.: 131 milijun eura). Promet unutar knjige ponuda u četvrtom tromjesečju 2025. godine povećao se za gotovo +49 milijuna eura ili +42% i iznosi 166 milijuna eura (4Q 2024. g.: 117 milijuna eura).
Očekivani razvoj Grupe u budućnosti
U 2026. godini Grupa će se i dalje nastaviti fokusirati na podizanje standarda korporativnog upravljanja i izvještavanja na uređenom tržištu. Grupa će se fokusirati i na veću promociju postojećih izdavatelja, s naglaskom na Vodeće tržište. Kada to zakonom bude omogućeno, Zagrebačka burza namjerava promijeniti segmentaciju tržišta na način da može dodatno istaknuti ESG izdanja kao i turističke dionice.
Zagrebačka burza će tijekom 2026. godine raditi na pripremi izdavatelja za obvezu nefinancijskog izvještavanja, pružanjem podrške izdavateljima, te planiranju ESG indeksa u budućnosti. Grupa će nastaviti razvijati interne IT servise koje će koristiti Zagrebačka i Ljubljanska burza, te na taj način dalje smanjivati potrebu za vanjskim dobavljačima. U 2026. godini Grupa će nastaviti s ranije započetim projektima pri čemu će najveći naglasak biti na projektima vezanim za implementaciju novih tehnologija u burzovne aktivnosti, dovršetku projekta AIR koji ima za cilj pružiti analitičke izvještaje za izdavatelje, te radu na edukaciji tržišta o mogućnostima izdavanja zelenih obveznica u okviru projekta MESTRI CE financiranog od strane Europske Unije. Grupa će također intenzivno raditi na promociji ESG izdanja i aktivnosti izdavatelja.
Grupa je vrlo aktivna u projektu projektu JUNCTUS regionalnih burzi u kojem sudjeluju Bratislavska burza, Budimpeštanska burza, Bukureštanska burza, Bugarska burza, Ljubljanska burza, Varšavska burza, Makedonska i Zagrebačka burza, te u kojem se razmatraju mogućnosti integracije, a sve u cilju olakšanog pristupa investitora lokalnim tržištima.