Nudi li Ljubljanska burza dovoljno atraktivnih ulagačkih prilika?
KOMENTAR - Uvođenje Individualnih investicijskih računa (INR) važan je korak u razvoju štednje i ulaganja u Sloveniji.
Sustav omogućuje pojedincima dugoročno ulaganje u dionice, obveznice, uzajamne fondove i ETF-ove pod znatno povoljnijim poreznim uvjetima nego prije. Međutim, postavlja se i pitanje nudi li slovensko tržište kapitala dovoljno kvalitetnih ulaganja za veći broj novih ulagača.
Odgovor nije jednostavan. S jedne strane, kvaliteta tvrtki na slovenskom tržištu je relativno dobra, ali s druge strane, samo tržište je malo, što donosi određene rizike.
Ako pogledamo tvrtke na Ljubljanskoj burzi (LJSE), brzo možemo vidjeti da na slovenskom tržištu kotira nekoliko tvrtki s dobrim poslovnim rezultatima i stabilnom politikom dividendi. Među najvažnijima su, na primjer, Krka, NLB Grupa, Petrol, Luka Koper, Telekom Slovenije, Cinkarna Celje, Sava Re i Zavarovalnica Triglav. Riječ je o tvrtkama s dugom tradicijom poslovanja, stabilnim poslovnim modelima i relativno visokim prinosima od dividendi. U usporedbi s mnogim većim europskim tržištima, njihove su vrijednosti često još uvijek umjerene, što ih može učiniti privlačnima dugoročnim ulagačima.
Glavni izazov: mala veličina tržišta
Temeljno ograničenje slovenskog tržišta kapitala nije kvaliteta tvrtki, već njihov broj. Slovensko tržište je malo, a broj većih tvrtki koje kotiraju na burzi je ograničen. To znači da je raspon ulaganja relativno uzak, a likvidnost često nije visoka. Takva struktura može postati problematična, posebno u razdobljima velikog priljeva kapitala. Čak i relativno mali iznosi mogu uzrokovati značajne promjene cijena dionica, što povećava volatilnost. Stoga je nerealno očekivati da će novi ulagači graditi svoje portfelje isključivo na slovenskim dionicama.
Mješavina novih ulagača može povećati volatilnost
Mala veličina slovenskog tržišta kapitala može postati posebno osjetljiva u trenutnom razdoblju, kada nekoliko novih skupina ulagača istovremeno ulazi na tržište. Prvo, mnogi novi dioničari ulaze na burzu putem dionica Društva za uzajamno zdravstveno osiguranje, koji će prvi put postati vlasnici dionica i često nemaju puno iskustva s tržištima kapitala. Drugo, Individualni investicijski računi (IRR) privući će dodatne investitore u nadolazećim godinama, uglavnom iz kućanstava koja do sada nisu aktivno ulagala.
Treće, država također potiče mobilizaciju štednje stanovništva putem tzv. narodnih obveznica, koje su namijenjene prvenstveno stanovnicima i kućanstvima. Ako se ova tri toka kapitala – novi dioničari, novi investitori putem INR-a i štednja kućanstava – sretnu na relativno malom i nelikvidnom tržištu, to može povećati volatilnost cijena pojedinačnih dionica. Uz ograničen broj investicijskih prilika, brzo nastaje situacija u kojoj veliki broj investitora kupuje ili prodaje iste dionice.
Što bi moglo stabilizirati tržište
Upravo će zato u nadolazećim godinama biti važno da se domaće tržište kapitala postupno širi. To znači više kvalitetnih dionica, a također i više domaćih obveznica, što bi investitorima pružilo širi izbor ulaganja. U tom kontekstu, važnu ulogu mogli bi odigrati i pružatelji likvidnosti za pojedinačne dionice. Njihov je zadatak stalno biti prisutan na tržištu s dovoljnim količinama i na strani kupnje i prodaje, čime se smanjuju nagli skokovi cijena i doprinosi stabilnijem i likvidnijem trgovanju. Veći raspon kvalitetnih financijskih instrumenata i bolja likvidnost trgovanja tako bi mogli značajno smanjiti rizik da veći priljevi kapitala na malom tržištu uzrokuju prekomjerne fluktuacije cijena.
Prilika za razvoj slovenskog tržišta kapitala
Individualni investicijski računi stoga predstavljaju važnu priliku, ali i izazov za slovensko tržište kapitala. Ako interes investitora poraste, bit će potrebno razmotriti i proširenje raspona ulaganja dugoročno. To prvenstveno znači više tvrtki na burzi i veću likvidnost trgovanja. Država bi u tome mogla igrati važnu ulogu, jer još uvijek ima značajne udjele u mnogim tvrtkama koje bi mogle biti barem djelomično uvrštene na burzu. Ako se ti procesi razvijaju paralelno s rastom broja investitora, slovensko tržište kapitala može postupno postati znatno dinamičnije i privlačnije za domaće i strane investitore.