U Zagrebu ima čak 55.000 praznih stanova
ZAGREB - Gradonačelnik Tomislav Tomašević ponovno je otvorio pitanje praznih stanova u Zagrebu, najavivši da će na sjednici Gradske skupštine predložiti povećanje poreza na nekretnine s pet na maksimalnih osam eura po četvornom metru.
Mjera bi se odnosila na vlasnike koji stanove ne koriste za stanovanje ili ih iznajmljuju turistima putem platformi poput Airbnba i Bookinga.
Prema Tomaševićevim riječima, u Zagrebu je trenutačno 55.000 praznih stanova, a veći porez mogao bi potaknuti dio vlasnika da nekretnine ponude u dugoročni najam, što bi utjecalo i na cijene stanova i najamnina.
No koliko je ta brojka realna i što se sve zapravo ubraja u prazne stanove? Upravo se o tome povela rasprava na Redditu, gdje su korisnici podijelili vlastita iskustva iz zagrebačkih zgrada i pokušali objasniti zašto dio stambenog fonda ostaje neiskorišten.
Jedan od korisnika podsjetio je da slične brojke proizlaze iz podataka o potrošnji energenata, odnosno stanova u kojima se brojila gotovo uopće ne koriste. Drugi su se složili da je velik broj praznih stanova itekako moguć, osobito u novijim zgradama, u kojima stanovi imaju vlasnike, ali u njima nitko ne živi.
Stanovi prodani, garaža prazna
Jedan korisnik Reddita opisao je iskustvo iz zgrade u kojoj je pet godina živio kao podstanar. Riječ je o novogradnji sa sedam katova i desetak stanova na svakom katu, u kojoj je, kako tvrdi, susretao vrlo malo susjeda.
„Sretao možda 7–8 istih stanara i neke random ljude povremeno. Cirkulacija ljudi minimalna. Garaža manje od polupopunjena, rekao bih možda trećina, a služi za tri zgrade koje su u istom kompleksu. Svjetla rade u manje od 50% stanova koje vidim s balkona. Naravno, sve je odavno prodano”, napisao je.
Sličnu situaciju, dodao je, primjećuje i u zgradi u kojoj danas živi. Ipak, sam priznaje da njegova opažanja nisu statistički reprezentativna i da na temelju njih nije moguće zaključiti koliko je stanova prazno u cijelom Zagrebu.
Drugi korisnik opisao je još neobičniji primjer iz zgrade u kojoj se nalazi ordinacija. Od 24 stana, tvrdi, osam je vlasnika, a neki od njih imaju više stanova na istom katu u kojima nitko ne živi. Prema njegovu komentaru, takva situacija traje već desetak godina.
Stručnjakinja otkriva kakvi bi se stanovi mogli uskoro naći na tržištu: ‘Bit će ih u oglasnicima, ali...‘
Da prazni stanovi nisu ograničeni samo na luksuzne novogradnje, upozorio je i korisnik koji je napisao da u starijoj zgradi u kojoj živi, a koja ima 24 stana, ima najmanje šest praznih.
Stanovi kao investicija ili nasljedstvo
U raspravi se kao jedan od mogućih razloga navodi kupnja stanova radi ulaganja, pri čemu vlasnici nekretninu ne iznajmljuju, nego čekaju da joj poraste vrijednost.
„Stanovi kao investicija se često ne daju u najam nego stoje prazni i čekaju par godina da se prodaju po većoj cijeni”, napisao je jedan komentator.
Drugi je opisao poznanika koji u zagrebačkoj Dubravi ima dvije prazne nekretnine koje čuva za sinove kada postanu punoljetni. Neki korisnici spominju i stanove kupljene za djecu koja će ih možda trebati tijekom studiranja, kao i nekretnine koje vlasnicima služe za povremene dolaske u Zagreb.
U raspravi se spominju i naslijeđeni stanovi koji propadaju zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa ili nemogućnosti dogovora među nasljednicima.
Jedan korisnik smatra da velik broj stanova možda nije ni useljiv. „Zagreb je star grad, i sad kako umiru prababe, djedovi, mladi to naslijede, a tko zna gdje su oni. Njemačka, Francuska, itd.”, napisao je, upozoravajući da dio takvih nekretnina ostaje izvan tržišta dok vlasnici ne odluče što će s njima.
No pitanje je li svih 55.000 stanova doista prazno izazvalo je najviše nedoumica. Dok jedni tvrde da se u novim zgradama može vidjeti velik broj neosvijetljenih stanova, drugi upozoravaju da se iz same potrošnje električne energije ne može pouzdano zaključiti je li stan prazan, povremeno korišten ili jednostavno ima vrlo malu potrošnju.
Prema podacima HEP-a, u Zagrebu je 2023. godine bilo 47.567 stambenih jedinica s godišnjom potrošnjom električne energije manjom od 500 kWh, dok je 2024. zabilježeno 47.409 takvih stanova. Prag od 500 kWh odabran je jer je znatno niži od prosječne godišnje potrošnje kućanstva, koja iznosi oko 3500 kWh, pa može poslužiti kao pokazatelj stanova koji su prazni ili se koriste samo povremeno. Kako bismo provjerili najnovije podatke i doznali u kojim je dijelovima Zagreba takvih stanova najviše, poslali smo upit HEP-u, a odgovor ćemo objaviti čim ga zaprimimo.