Tjedni komentar tržišta 15.06.2026.
- Hrvatska: Pozitivna kretanja na domaćem tržištu kapitala nastavila su se i ovaj tjedan, uz snažan rast izvoza i nastavak rekordne turističke sezone, dok je Bosqar Invest uspješno zaključio sekundarnu javnu ponudu.
- SAD: Američka tržišta završila su volatilan tjedan u plusu, predvođena dionicama malih kompanija i padom prinosa državnih obveznica, uz najveći IPO u povijesti, dok su ubrzana inflacija te slabiji podaci s tržišta rada zadržali oprez investitora.
- Europa: Europski indeksi završili su tjedan u plusu nakon volatilnog tjedna obilježenog sukobom SAD-a i Irana i naknadnim nadama u mirovni sporazum, dok je ECB prvi put od 2023. godine podigao kamatne stope uz upozorenje na povišenu inflaciju i slabiji rast.
- Kina i Japan: Kineska tržišta kapitala bila su mješovita unatoč jačem izvozu i uz pritisak ubrzane proizvođačke inflacije, dok su japanske dionice pale tijekom volatilnog tjedna uoči sastanka središnje banke na kojem se očekuje povećanje kamatnih stopa.
Hrvatska
Prema prvim podacima DZS-a, ukupan izvoz Republike Hrvatske u prva četiri mjeseca 2026. iznosio je 9,1 milijardu eura, što je 10,8% više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju povećan za 4,7%, na 15,9 milijardi eura. Industrijske proizvođačke cijene porasle su u svibnju 6,7% YoY, dok su na mjesečnoj razini pale 1,3%; isključujući energiju, godišnji rast iznosio je 1%. Prema anketi o radnoj snazi, u prvom tromjesečju 2026. u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,706 milijuna osoba, što je porast od 1,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj nezaposlenih iznosio 99 tisuća, također 1,2% više na godišnjoj razini. U zračnom prometu, hrvatske zračne luke opslužile su u travnju 974 tisuće putnika, gotovo nepromijenjeno u odnosu na travanj 2025. Zagrebačka zračna luka zabilježila je pad od 1% na 412 tisuća putnika, dubrovačka je porasla 3,3% na 253 tisuće, dok je splitska pala 2,7% na 205 tisuća putnika.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. Hrvatska je, prema podacima sustava eVisitor, zabilježila 4,45 milijuna turističkih dolazaka i 14,03 milijuna noćenja, što je rast od 5% odnosno 7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine; strani turisti ostvarili su 3,34 milijuna dolazaka (+5%) i 11,54 milijuna noćenja (+8%). Najveći pojedinačni doprinos rastu dali su kampovi, u kojima je broj noćenja porastao čak 20%, dok je u obiteljskom smještaju zabilježen rast od preko 7%, a hoteli su ostvarili najslabiji rast od 4%. Gledano po županijama, najveći rast noćenja zabilježila je Istarska županija (+14,1%), slijede Šibensko-kninska (+9,8%) i Kvarner (+8,3%), dok je najskromniji rast među priobalnim regijama zabilježila Dubrovačko-neretvanska županija (oko +1%).
Na domaćem tržištu kapitala zabilježen je pozitivan tjedan, pri čemu je CROBEX porastao 1,51%, a CROBEX10 0,94%. Od korporativnih vijesti, investicijska grupacija Bosqar Invest odredila je konačnu cijenu novih dionica u okviru sekundarne javne ponude (SPO) na 25,50 eura po dionici, donji rub ranije objavljenog raspona od 25,50 do 26,50 eura, čime je SPO uspješno zaključen. Prikupljenim kapitalom od oko 150 milijuna eura kompanija planira financirati preuzimanje PIK-a Vrbovec te daljnji razvoj i nova ulaganja unutar grupe. Adris grupa pak najavila je isplatu dividende od 3,12 eura po dionici za 7. srpnja 2026., na koju pravo imaju dioničari upisani na dan 18. lipnja 2026.
SAD
Glavni američki burzovni indeksi završili su volatilan tjedan u plusu, uz optimizam oko mogućeg sporazuma SAD-a i Irana, pad cijena nafte i nastavak širenja rasta izvan velikih tehnoloških dionica, što je nadvladalo mješovite inflacijske podatke i volatilnost AI dionica. Razvoj situacije na Bliskom istoku ostao je glavni pokretač sentimenta tijekom tjedna, investitori su u početku zanemarili vikend razmjenu projektila između Irana i Izraela, no izvještaji o dodatnim sukobima SAD-a i Irana naknadno su podigli zabrinutost oko eskalacije. Apetit za rizikom popravio se prema kraju tjedna nakon izvještaja o napretku prema sporazumu SAD-a i Irana te odluke predsjednika Trumpa o otkazivanju planiranih napada. U tom okruženju američke državne obveznice ostvarile su pozitivne prinose, a prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu pao je s 4,52% na kraju prethodnog tjedna na oko 4,48% u petak. Tjedan je obilježila i dugo iščekivana inicijalna javna ponuda (IPO) tvrtke SpaceX, koja je u petak zaključila najveći IPO u povijesti.
Potrošačke cijene (CPI) porasle su u svibnju 4,2% YoY, najbrže u posljednje tri godine i najviše od travnja 2023., ponajviše zbog naglog rasta cijena energije, dok je na mjesečnoj razini CPI porastao 0,5%, usporivši s 0,6% u travnju i obilježivši drugi uzastopni mjesec slabljenja rasta cijena. Temeljni CPI također je umjeren, uz rast od 0,2% naspram 0,4% u travnju. Proizvođačke cijene (PPI) ubrzale su na 6,5% YoY, s 5,7% u travnju, što je najviša razina od studenog 2022., dok je na mjesečnoj razini PPI porastao 1,1%, iznad očekivanja od oko 0,7%, ponajviše zbog rasta cijena energije u robnoj komponenti od 10,7%. Temeljni PPI porastao je 0,4%, usporivši s rasta od 0,7% u travnju.
Na tržištu rada, tjedni zahtjevi za naknadu za nezaposlenost za tjedan koji je završio 6. lipnja iznosili su 229.000, u odnosu na 225.000 tjedan ranije, što je najviša razina od početka veljače, uz treći uzastopni tjedni rast. Broj korisnika koji nastavljaju primati naknadu porastao je na 1,795 milijuna, odnosno za 24.000 u odnosu na revidiranu razinu iz prethodnog tjedna. Indeks potrošačkog sentimenta Sveučilišta Michigan porastao je u lipnju na 48,9, što je poboljšanje od 4,1 boda u odnosu na svibanj, djelomično zbog pada cijena benzina početkom mjeseca, no izvještaj je istaknuo da percepcija gospodarstva ostaje relativno mračna zbog zabrinutosti oko inflacije, dok su inflacijska očekivanja za narednu godinu blago pala, ali ostala povišena na 4,6%.
Europa
Europski STOXX Europe 600 indeks završio je tjedan rastom od 1,69%, dok su tržišta bila mješovita uoči odluke Europske središnje banke (ECB) o kamatnim stopama u četvrtak, a geopolitička napetost dodatno je opteretila sentiment nakon vojnih udara SAD-a i Irana. Sentiment se poboljšao krajem tjedna zbog rastućih nada u mogući mirovni sporazum. Među vodećim indeksima, njemački DAX pao je 0,50%, francuski CAC 40 porastao je 1,61%, talijanski FTSE MIB skočio je 3,22%, a britanski FTSE 100 ojačao je 1,00%.
Kao što se i očekivalo, ECB je u četvrtak podigao tri ključne kamatne stope, što je prvo povećanje od rujna 2023. godine. Središnja banka ocijenila je da izgledi ostaju neizvjesni, uz rizike rasta inflacije i pada gospodarskog rasta, te napomenula da intenzitet i trajanje šoka cijena energije i razmjer njegovih neizravnih učinaka ostaju nepoznati. ECB je revidirao i projekcije, pa sada očekuje da bi ukupna inflacija u eurozoni u prosjeku iznosila 3,0% u 2026., 2,3% u 2027. i 2,0% u 2028., dok je rast BDP-a revidiran naniže na 0,8% u 2026. i 1,2% u 2027.
Na makroekonomskom planu, njemačka industrijska proizvodnja porasla je 0,4% MoM u travnju, u skladu s očekivanjima i u odnosu na pad od 0,1% u ožujku, uz snažnu aktivnost u građevinarstvu, kemijskoj industriji i proizvodnji metalnih proizvoda, dok je proizvodnja u automobilskoj industriji pala 4,7%. Inflacija u Nizozemskoj ubrzala je na 3,5% YoY u svibnju, iznad prosjeka eurozone od 3,2% i znatno više od 2,8% u travnju, najviše zbog skoka cijena zrakoplovnih karata, dok je u Francuskoj inflacija porasla na 2,4% YoY, u skladu s očekivanjima i iznad travanjskih 2,2%, dosegnuvši najvišu razinu od veljače 2024. zbog povišenih cijena energije.
U Velikoj Britaniji BDP je u travnju pao 0,1% MoM, nakon rasta od 0,3% u ožujku, ponajviše zbog kontrakcije u uslužnom sektoru, dok je sektor informacija i komunikacija ostao u ekspanziji. Podaci povećavaju vjerojatnost da Bank of England na sastanku 18. lipnja ostavi kamatne stope nepromijenjene, dok se trgovinski deficit u travnju smanjio, podržan rastom izvoza roba.
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala imala su mješovit tjedan: CSI 300 indeks pao je 0,82%, Shanghai Composite porastao je 0,09%, dok je hongkonški Hang Seng pao 0,98% uz slabiji offshore sentiment i geopolitičku neizvjesnost. Izvoz je u svibnju porastao 19,4% YoY, ubrzavši s 14,1% u travnju, ponajviše zahvaljujući snažnoj potražnji za poluvodičima, električnim vozilima i AI proizvodima (izvoz poluvodiča porastao je više od 100% YoY), dok je trgovinski suficit povećan na 105,4 milijarde USD. Istodobno, proizvođačke cijene ubrzale su na 3,9% YoY, najviše od srpnja 2022., dok je CPI ostao nepromijenjen na 1,2%, što upućuje na neujednačen oporavak. Dodatni pritisak na sentiment dolazi od proširenja američkog popisa kineskih tehnoloških kompanija s navodnim vojnim vezama (Alibaba, Baidu, BYD, WuXi AppTec i drugi), što pojačava strateško nadmetanje SAD-a i Kine u tehnološkom sektoru.
Japansko tržište bilo je u padu tijekom volatilnog tjedna, Nikkei 225 pao je 0,85%, a TOPIX 1,70%, uz djelomičan oporavak posljednjeg dana nakon što je predsjednik Trump povukao prijetnje napadom na Iran, potaknuvši nadu u mirovni sporazum i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Jen je ostao u rasponu oko 160 jena za dolar. Investitori se pripremaju za sastanak Banke Japana 15. i 16. lipnja, na kojem se očekuje podizanje kamatne stope za 25 baznih bodova na 1% (prvo od prosinca 2025.) zbog inflacijskih pritisaka potaknutih ratom na Bliskom istoku; prinos na 10-godišnju obveznicu pao je na 2,63%. Dodatno, proizvođačke cijene porasle su 6,3% YoY u svibnju, iznad očekivanja, dok je BDP za prvo tromjesečje revidiran naniže na 1,8%, ali i dalje iznad očekivanja od 1,3%.