Bruto rentabilnost imovine

Bruto rentabilnost imovine se mjeri dijeljenjem dobiti prije poreza uvećanoj za kamate i ukupne imovine društva. Što je omjer veći to je stanje u društvu bolje.


Bulldog obveznica (engl. Bulldog bond)

Bulldog obveznice su obveznice koje su denominirane u funtama sterlinga, a izdane su na londonskom tržištu od strane ne britanskog društva ili vlade neke druge nacije.


Burza

Burza je uređeno i organizirano sekundarno tržište vrijednosnih papira. Na burzi se trguje robama čije su karakteristike kategorizirane i standardizirane i kao takve omogućavaju da se na određenoj burzi trguje samo određenim tipovima roba. Tako razlikujemo, primjerice burze roba – Commodities market (najpoznatija burza roba je Chicago Board of Trade), burze korporativnih vrijednosnih papira, npr. dionica (poput onih u New Yorku, Londonu, Zagrebu...) ili burze novca, deviza, opcija i raznih drugih ugovora iz kojih se mogu realizirati određena materijalna prava.


Certifikat o depozitu (engl. Certificates of Deposit – CD)

Certifikati o depozitu ili komercijalni zapisi (commercial paper) su u svojoj biti vrlo slični obveznicama, ali se smatraju instrumentom tržišta novca jer je njihovo dospijeće manje od 365 dana. Zbog toga se ne smatraju obveznicima.


Chaikin Oscillator

Chaikin oscilator je koristan za promatranje volumena trgovanja na tržištu. Kao ulazni parametar upotrebljava se Accumulation Distribution formula, a izračunava se eksponencijalni pomični prosjek za kraće i duže vremensko razdoblje te se zatim ispisuje njihova razlika. Ova formula koristi se zajedno Envelopes formulom.


Commodity Channel Index

Commodity Channel Index izračunava srednje odstupanje dnevne prosječne cijene od njenog pomičnog prosjeka. Vrijednost iznad 100 označava da je financijski instrument prekupljen, a vrijednost ispod -100 ukazuje da je financijski instrument preprodan.


Credit default swap index

Credit default swap index je kreditni derivat koji se koristi za ograđivanje od kreditnog rizika. Za razliku od sredit default swap, koji je derivat OTC tržišta, credit defalut swap indeks je kompletno standardiziran dužnički vrijednosni papir te kao takav može biti više likvidan i trgovan po manjoj razlici između ponuđene i tražene cijene. Credit default swap indexi se koriste kao pokazatelji kojima se vlasnici obveznica služe prilikom zaštite od rizika neplaćanja obveza po obveznici, dok se trgovci njime služe u špekulativne svrhe na osnovi promjene kreditnog boniteta izdavatelja.


CROBEX

CROBEX je službeni indeks Zagrebačke burze za dionice. Trenutno se sastoji od 30 dionica. Vrijednost CROBEX-a izračunava se na dnevnoj osnovi upotrebljavajući posljednju tržišnu cijenu uključenih dionica. Uključene su redovne dionice 30 društva kojima se trgovalo u više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju i kojima je promet veći od 0,5% ukupnog prometa dionica u promatranom razdoblju. Prilikom izračuna pondera dionica mora po načelu free float tržišne kapitalizacije biti medu prvih 20% dionica poredanih prema free float tržišnoj kapitalizaciji na zadnji dan promatranog razdoblja. Niti jedna dionica ne može imati više od 20% udjela u indeksu. Počeo se izračunavati 1. srpnja 1997. godine i početna vrijednost mu je iznosila 1.000 bodova. Revizija indeksa obavlja se svakog trećeg petka u ožujku i rujnu.


CROBIS

CROBIS je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze, a objavljuje se od 1. listopada 2002. godine. Bazni datum je 30. rujna 2002. godine. Bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova. CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina pojedine obveznice u indeksu ne prelazi 35%. Indeks se računa na kraju svakog trgovinskog dana na način da se koristi prosječna dnevna cijena ponderirana količinom za sve obveznice koje se nalaze u indeksu. Revizija indeksa obavlja se svaka 3 mjeseca i to zadnji petak u mjesecu veljači, svibnju, kolovozu i studenom.


Currency board

Currency board je vrsta deviznog tečaja koji se bazira na tri ključne pretpostavke: fiksiranje razine deviznog tečaja nije politika monetarnih vlasti nego je određena zakonskim aktima, monetarna baza određena je razinom rezervi strane valute i stanje bilance plaćanja određuje vrstu monetarne politike i razinu domaće potrošnje automatski.


Letter